Naknada za bolovanje obrtnika i slobodnih zanimanja

Obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanje (liječnici, odvjetnici, javni bilježnici…) kao i osobe koje se bave djelatnošću poljoprivrede i šumarstva, obvezni su osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Mirovinsko osiguranje im omogućava pravo na staž osiguranja i mirovinu, dok s osnove obveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, kao i naknade za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, ozljeda na radu i izvan rada te rodiljnog i roditeljskog dopusta.

Naknada u slučaju prethodno navedenih stavki, razlikuje se, ovisno o visini osnovice za plaćanje doprinosa. Osnovica se utvrđuje posebno za svaku godinu primjenom faktora određenih Zakonom o doprinosima.

Naknada za bolovanje za obrtnike i slobodna zanimanja, kao i za osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, utvrđuje se od mjesečne osnovice osiguranja za prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje, smanjena za doprinose iz osnovice te porez na dohodak i pripadajući prirez.

Osiguranik je za prva 42 dana bolovanja obvezan sam uplaćivati doprinose, dok nakon isteka roka od 42 dana, tj. od 43. dana , HZZO isplaćuje naknadu na svoj teret izravno na tekući ili žiro račun osiguranika.

Za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja osiguraniku pripada 70% osnovice za naknadu, dok 100% osnovice pripada u slučajevima korištenja bolovanja zbog ozljede ili bolesti koje su posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, komplikacija u vezi s trudnoćom, njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine, dopusta za slučaj smrti djeteta, priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti itd., dok 80% osnovice pripada osiguraniku nakon isteka šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

Osiguranici kojima se isplaćuje naknada na teret državnog proračuna ili HZZO-a, nisu obvezni plaćati doprinose za vrijeme bolovanja.